Svako ko dobronamjerno dođe u Boku kotorsku rado će posjetiti ostrvo Gospe od Škrpjela, a vožnja brodom do njega doživaljaj je koji se ne zaboravlja, posebno ako se to desi na Blagdan Velike Gospe – Uznesenja Blažene Djevice Marije, koji je na ostrvo proslavljen brojnim svetim misama i masovnom posjetom vjernika i turista. Oni su nakon božije službe i pričesti imali priliku da, po običaju, prođu iza oltara, da zavuku ruku i kroz rupu dodirnu hrid na kojoj je, po predanju, u 15. vijeku pronađena Gospina slika, a kasnije, tokom vjekova, sagrađena crkva. Ribari, braća Mortešići, 1452. godine pronašli su na hridi sliku Bogorodice, rad renesansnog slikara Lovra Dobričevića, koja se sada čuva na oltaru sagrađenom na toj istoj hridi
Prvu službu božiju u šest ujutru održao je don Anton Belan, a potom svakog sata do 11 sati službe su održali don Srećko Majić, potom Dražen Kraljić, pa don Rober Tonsati, a popodne biskup Ilija Janjić sa nekoliko sveštenika Kotorske biskupije. Koralnu misu pjevao je Zbor Svetog Mateja iz Dobrote, pod vođstvom prof. Silve Milošević.
– Blažena Djevica Marija želi reći i meni i svećenicima i svima vama da gledamo oko svoga ljudskog dostojanstva, da budemo vjernici na svome mjestu, da poštujemo dan Gospodnji da bi primali svete sakramente i da bi dostojno ulazili u Božiji hram, na sveto mjesto. Marijo, pomozi nam da prihvatimo ove tvoje poruke, amin – poručio je u svojoj besjedi mons. Janjić. Presveta Djevica Marija je svojim uznesenjem na nebo postala naša zagovornica i posrednica milosti – poručuje don Srećko Majić, peraški župnik, obraćajući se prisutnima. „To nas sokoli da danas iznesemo Bogu svoje nade i iščekivanja – neka nas Gospa pouči, neka nas potakne i da nam snage da i mi u svom životu čvrsto vjerujemo, ljubimo Boga i svoga bližnjega i da s pravom očekujemo nagradu od Gospodina na nebesima – kazao je Majić.
Tokom nekoliko decenija don Srećko dočekuje goste na ostrvu i razlikuje tri vrste posjetilaca.
– Najmnogobrojniji su turisti, koji se dive postanku otočića, dive se bogatstvu Crkve i muzeja, zadovoljni i sretni vraćaju se svojim domovima. Drugi dolaze iz turističkih i vjerskih motiva, oni koji se dive umjetnosti i ljepoti koju su Peraštani kroz vjekove stvarali i u isto vrijeme upućuju svoje molitve, upale svijeću za svoje duhovne potrebe, plemenite želje, za svoje pokojne i tako obogaćeni duhovno, okrijepljeni tjelesno, vraćaju se svojim predestinacijama.Treći, koji su mi najdraži, to su oni koji započinju svoj kršćanski život na ostrvu Gospa od Škrpjela sakramentom krštenja, ili oni koji žele da svoj bračni život zapečate pred likom Gospe od Škrpjela, kaže don Srećko i dodaje da je od početka godine do sada bilo 17 vjenčanja, da u subotu imaju jedno vjenčanje mladenaca iz Libanona, a poslije toga još deset vjenčanja. Bilo je, kaže, 13 krštenja, a imaju zakazana još dva.
– Dolaze nam ljudi iz Irske, Kanade, budu većinom mješoviti brakovi, što me opet veseli, jer ova crkvca svojom ljepotom privlači sve ljude dobre volje. Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava u Boki kotorskoj na ostrvu Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
– Crkvu krase srebrne zavjetne pločice, njih preko dvije hiljade komada, a poslednja je, po riječima don Srećka, došla prije četiri dana – zahvala Gospi od Škrpjela za neke udijeljene milosti, kroz uslišenu molitvu Bogorodici.
Velika Gospa proslavljena je svetim misama na ostrvu Isusovaca Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke. M.D.Popović

Dobrodošli su svi

Ove godine je bilo više turista nego prošle godine, taj turistički pokret u svijetu odrazio se i na Boku kotorsku, pogotovu na otočić, u vrijeme Fašinade, 22. jula, i 15. avgusta, na blagdan Velike Gospe, najveći blagdan Bl. Djevice Marije, kada je nagrađena zbog svoje vjere i ljubavi uznesena dušom i tijelom na nebo, kaže za „Dan“ peraški župnik don Srećko Majić. Nijedne godine dosad, kao jutros u sedam sati, ističe on, nije bilo toliko puno vjernika na službi, koji dolaze prvenstveno iz potrebe duhovnog života. Poslije podne dolaze oni koji žele da se duhovno obogate, ali i da se vide sa prijateljima, da porazgovaraju, da se provesele, popiju, nazdrave, a svi oni su dobrodošli na otok.